Mediteranska prehrana i zdravstvene prednosti konzumacije ribe
Pored toga što svojim specifičnim povijesnim i kulturnim vrijednostima zemlje Mediterana predstavljaju ishodište civilizacije zapadnog svijeta, zemlje Sredozemlja upravo zbog geografskog položaja i klimatskih karakteristika imaju poseban, ali prepoznatljiv način prehrane koji se naziva mediteranskom. Karakterizirana je obiljem namirnica biljnog podrijetla – kruh, tjestenina, povrće, voće te maslinovo ulje kao glavni izvor masnoća, uz konzumaciju ribe, mesa, peradi, mliječnih prerađevina i jaja uz izrazito male količine crvenog mesa te umjerene količine vina.
Mediteranska prehrana bogata je vlaknima, antioksidansima, vitaminima, mineralima, kvalitetnim proteinima ribe, složenim ugljikohidratima, nezasićenim masnoćama te osobito blagotvornim omega-3 masnim kiselinama. Svi ti nutrijenti pojedinačno doprinose zdravlju, ali djeluju i sinergijski u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila. Velik broj istraživanja pokazuje da su ljudi u čijoj je prehrani prisutna riba dugovječniji. Riba je glavni predstavnik mediteranske prehrane te ima brojne, blagotvorne učinke na ljudsko zdravlje, ali i preventivnu ulogu na pojavu kardiovaskularnih bolesti, kroničnih neurodegenerativnih bolesti i neoplazma, pretilosti i dijabetesa. U randomiziranim (nasumce, slučajno odabrani ispitanici) kliničkim pokusima, mediteranska prehrana je poboljšala endotelijsku (endotel oblaže srce, krvne i limfne žile) funkciju i značajno smanjila opseg struka, razinu serumske glukoze i inzulina te procjenu modela homeostaze u metaboličnom sindromu. Ispitivanja, također, podupiru pozitivan učinak mediteranske prehrane na sniženje ukupnog kolesterola i LDL kolesterola, na razinu triglicerida te na povećanje razine HDL kolesterola.
Konzumacija ribe povoljno utječe na kardiovaskularne bolesti zbog svih hranjivih sastojaka ribe – izvrstan izbor proteina s nezasićenim masnim kiselinama, hranjivih elemenata u tragovima, nezasićenih masnih kiselina te vitamina D i B. Konzumiranje ribe, dokazano je, jedanput na tjedan smanjuje ukupni rizik za moždani udar! Više od pet ribljih obroka na tjedan umanjuje rizik od moždanog udara za 31%. Općenito – povećana sklonost mediteranskoj prehrani povezana je sa značajnim sniženjem ukupne smrtnosti, smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i neoplazma te sa smanjenom incidencijom Parkinsonove i Alzheimerove bolesti i blagog kognitivnog poremećaja. (po Demarin, Lisak, Morović).
Uz uobičajene riblje specijalitete, poput prženih srdela, lignji sa žara, škampi na buzaru, brancina na gradelama, preporučujemo da isprobate i tradicionalni novljanski recept nazvan lunice ili Vinodolsku marinadu po receptu poznatog novljanskog ugostitelja Svemira Rakara, vlasnika pizzerie Nava i restorana Marengo.
LUNICE
INĆUN (veličine do 4 cm) ili GAVUN (Pištac) = 1 kilogram
ČEŠNJAK = 30dkg
PERŠIN = 20 dkg
BRAŠNO OŠTRO = 150dkg
KUKURUZNO BRAŠNO = 50dkg
ULJE ZA PRŽENJE = 0,500dcl
Ribi očistimo glavu i utrobu. Isperemo i cijedimo.
Kad se ocijedi, dodati sitno rezani češnjak i peršin, sol i svježi papar, malo maslinova ulja. Sve pomiješati. U ruku stavljamo 5-6 inćuna ili 10 gavuna, stisnemo ih da dobijemo izgled ragbi lopte. Pržimo lunice dok ne poprime zlatno žutu boju. Služimo ih uz palentu i broskvu koje smo začinili na ulju.
Recept za lunice
VINODOLSKI MARINADA
GOLČIĆ ili VEĆA SRDELA = 1kg
LUK = 0,60 dkg
RUŽMARIN = 1grančica
LOVOR = 2lista
ŠĆULAC = 10dkg
LIMUN = 1kom
MASLINOVO ULJE = 2,5dcl
VINSKI OCAT = 1,5dcl
VODA = 3dcl
SOL
PAPAR U ZRNU
Ribu očistimo i pržimo na ulju, slažemo u vatrostalnu zdjelu te solimo i paprimo.
Posebno kuhamo: maslinovo ulje, vodu, ocat, šćulac. Kapulu režemo na ploške popržimo i dodamo u zdjelu gdje kuhamo začine, ulje, ocat i vodu. Sve dobro ohladimo te na ribu složimo limun na kriške. Zalijemo ribu marinadom i stavimo u hladnjak najmanje 24 sata.
