Fauna akvatorija Novog Vinodolskog

"Zato vas lipo prosimo… da bi nam mogli suhih hobotnic spraviti 150 fasov, što bismo ih sobom uzeli i što bismo tamo darovali gospodi i ostalim prijateljem, jer su tamo kruto ugodne hobotnice". Iz pisma grofa Nikole Zrinskog iz Čakovca svom Vinodolskom upravitelju u 1610. godini.

Fauna predstavlja naziv za sav životinjski svijet neke određene životna sredine. I životinjski i biljni svijet današnjeg Jadrana posljedica je mnogobrojnih geoloških, geografskih, klimatskih i bioloških utjecaja koji su, u prošlosti Zemlje, sudjelovali u stvaranju Jadranskog mora. Zemljopisni položaj Vinodola usmjerio je razvitak stanovništva prema pomorstvu i ribarstvu. Konfiguracija našeg primorja, razvijenost morske obale i bogatstvo planktona kao preduvjet bogatstva morske faune ukazivalo je stanovnicima cijelog Vinodola put za njihov opstanak i razvoj. Samo morsko dno omogućavalo je rast i razvitak morskih riba. Ono obiluje s dovoljno morskih pašnjaka, tzv. brakova. Pjeskovito dno pogoduje životu i rastu plemenite (bijele) ribe i rakova (škamp, neurops norvegicus). Na ušću Suhe Ričine i pod Loparom nađu se obitavališta riba koja privlače sportske ribolovce. U uvalama Teplo i Žrnovnici, koje su umjereno uvučene u kopno, ima podmorskog raslinstva uslijed utjecaja jakih podmorskih i nadmorskih vrela. Tu se susreću i rijetke kvalitetne vrste – lubin, komarča i šarag. Po sredini kanala, na pjeskovito-muljevitom dnu u nekim se sezonama love ugotice i oslići u izvanredno velikim količinama.

Ove prirodne osobitosti zapazili su stanovnici Vinodola već prigodom doseljenja i započeli su iskorištavati morsko bogatstvo. Oni, doduše, ribarske vještine nisu naučili u prastojbini iza Karpata, ali su po doseljenju zatekli sposoban i hrabar narod ilirskog plemena – Liburne. Od njih su naučili plivati, veslati, broditi i ribariti. Ribarenje, kao zanimanje stanovnika Vinodola – posebice Klenovara, zadržalo se, dakle, od davnina do danas i razvilo u suvremenu, tehničkim sredstvima opremljenu, privrednu granu.

Sjeverni se Jadran, zbog različitih specifičnih utjecaja, smatra jednim od najproduktivnijih područja u Sredozemnom moru. Velik broj životinjskih skupina, posebice beskralježnjaka, nedostatno je istražen. Sam Sjeverni Jadran daje oko 60% ukupnog ulova ribe. Lokalni novljanski ribari najčešće love lignje, grume, osliće, orade, arbune – a, nažalost, sve je manje vrane, drozda i cipla. Samim roniocima, koji posljednjih godina sve češće, i u većoj mjeri, posjećuju Novi Vinodolski, najzanimljivija je zasigurno crvena gorgonija.